Retrospektiva postkomunističkih filmova Želimira Žilnika

Cena karte 200 dinara po projekciji.

Retrospektiva filmova poznatog reditelja Želimira Žilnika pokriva period nakon pada komunizma, kada čitav region prolazi kroz najteže razdoblje – ratovi, tranzicija, društvena previranja. Sve to može se videti i u filmovima Želimira Žilnika koji, kao retko koji autor, uspeva da direktno, snažno, a opet lako i duhovito progovori o ovom ključnom periodu koji je obeležio čitavu epohu.

Četvrtak 29. septembar

19h

“Tito po drugi put među Srbima”
SR Jugoslavija, 1994, 43 min,
Igraju: Dragoljub Ljubičić, Milan Pavlović
Beograd 1994. godine: čovek u originalnoj uniformi Maršala Tita pojavljuje se u različitim delovima grada. Oko njega se istog trenutka stvaraju grupe ljudi i ulaze u strastvene diskusije. Gotovi svi oni prihvataju igru, žale se na prošla vremena života u Jugoslaviji, i krive Tita za sve.

“Do jaja”
SR Jugoslavija, 1996, 12 min
Miloševićev režim je falsifikovao rezultate parlamentarnih izbora, u jesen 1996. To je izazvalo masovne proteste u Beogradu i drugim gradovima Srbije. Film prati proteste prvih 4 dana, beleži njihov političko-kritički naboj ali i karnevalski duh. Već sedmog dana protesta, film je montiran i premijerno pokazan u bioskopu Rex.

 
“Exit ujutro”
SR Jugoslavija, 2002, 12 min
Prvih godina muzički festival EXIT je za mnoge bio odlazak u “zemlju čuda”, posle dekade izolacije, razararanja, nasilnih mobilizacija, ksenofobije i propagande. Ovaj dokumentarac, sniman tokom festivala 2002. godine – svako jutro, u praskozorje kada su posetioci umorni, ali i puni utisaka posle uzbudljive noći – zabeležio je to posebno raspoloženje.

 

21h
“Kud plovi ovaj brod”
SR Jugoslavija, 1998, 91 min
Igraju: Giuseppe Pastorchich, Jovan Kiselički, Gordana Kamenarović, Zoran Hajduk Veljković
Posle decenijskog rada u Italiji i Nemačkoj, Đuzepe odlazi u penziju i vraća se u roditeljski dom u Istri. Usamljen je, majka ga savetuje da se ženi. Đuzepe kreće u potragu za suprugom na “Istoku u tranziciji”, nadajući se toploj dobrodošlici. Put ga vodi u Budimpeštu, Crnu Goru, Vojvodinu. Njegov plan ne realizuje se baš tako lako…

 

Petak  30. septembar

 
19 i 21h

“Tvrđava Evropa”
Slovenija, 2000, 80 min
Igraju: Svetlana Zajceva, Emil Tchouk, Hannah Nortman
Priča u centru pažnje ima sudbinu jedne ruske porodice: Svetlana živi u Trstu sa prijateljima i čeka na dolazak ćerke Katje, koju na putu do Italije prati njen bivši muž, Artjom (Katjin otac). Tokom putovanja, otac i ćerka zapadaju u nevolje, nađu se u stranoj zemlji bez dokumenata koji bi im omogućili da legalno nastave put ka Zapadu.

 
“Evropa preko plota”
Srbija i Crna Gora, 2005, 60 min
Učesnici: Roko Babičković, Suzana Vuković, Ana Vilov, Slavica Vračarić, Ištvan Levai, Tereza Cetina
Na salašu Roke Babičkovića, u blizini mađarske granice, radi desetak najamnih radnika među kojima su 2 brata i njihova sestra Anica. Novouspostavljena šengenska granica zaustavila je trgovinu i putovanja u Mađarsku koja su u ranijem periodu bila deo zanimanja lokalnog stanovništva. Anica odlučuje da pokuša da se uda u Mađarskoj i tako pribavi radne dokumente…

 

Subota 1. oktobar

17h  i 21h

TRILOGIJA KENEDI

“Kenedi se vraća kući”
Srbija i Crna Gora, 2003, 75 min
Učestvuju: Kenedi Hasani, Denis Ajeti, Džemšit Buzoli, Sabaheta Alijević, Mevlan Alijević
Film o ljudima koji su tokom ratova devedesetih izbegli u zemlje Evrope, proveli tamo više godina, izrodili decu, upisali ih u škole. 2002. godine u “procesu readmisije”, grubom i nehumanom akcijom policije istrgnuti su sa posla, iz škola i stanova, i vraćeni u Srbiju. Priča prati dva prijatelja (Kenedi i Denis) i porodicu Ibinci iz Kostolca, prvih dana po izručenju na beogradski aerodrom.

“Gde je dve godine bio Kenedi”
Srbija i Crna Gora, 2005, 26 min
Učestvuju: Kenedi Hasani i Denis Ajeti
Posle učestvovanja u filmu “Kenedi se vraća kući”, Kenedi Hasani je odlučio da ponovo ilegalno ode u zemlje EU, gde su mu ostali otac, majka, braća i sestre. Prilikom ilegalnog prelaska mađarsko-austrijske granice 2003., uhvaćen je od strane granične policije, te je boravio nekoliko meseci u prihvatnom kampu. Zatim je uspeo da prebegne u Austriju, potom u Nemačku i Holandiju. Ekipa filma ga je srela u Beču, januara 2005., na projekciji filma “Kenedi se vraća kući”.

“Kenedi se ženi”
Srbija, 2007, 80 min
Učestvuju: Kenedi Hasani, Salji Hasani, Beni Halitii, Max Steiner, Philipp Eisenmann, Slađana Pavlica, Maksut Huma, Ethem Saygieder
Kenedi se zadužio i izgradio kuću za svoju porodicu. Baveći se raznim poslovima, on i brat pokušavaju da vrate dug.. Kenedi se odlučuje i na ljubavne usluge, u zamenu za novac. Prvo sa vremešnim damama i udovicama, a zatim i sa imućnijim muškarcima. Saznavši za nove, liberalne zakone u EU, interesuje se za kontakte sa potencijalnim mladoženjom koji bi mu omogućio legalni status u Evropi.

 

Nedelja 2. oktobar

19h

“Marble ass”
SR Jugoslavija, 1995
igraju: Vjeran Miladinović, Nenad Milenković, Nenad Racković, Lidija Stevanović, Miljan Vojnović, Suzana Zlatanović (Luna Lu), Miodrag Suša, Gordan Žabaljac
Merlin radi na “poslovima” pacifikacije balkanskog prostora, prostituišući se godišnje sa bezbroj srpskih momaka. Merlin primiruje nasilne noćobdije, bahate parajlije, nesrećne usamljenike i napaljene junoše, odvodeći ka sebi energetski naboj, koji bi se inače sručio na devojčice, nezaštićene majke i nemoćne starice. Uz posezanje za oružjem, ta neka nasilna energija bi mogla dovesti i do krvoprolića. Džoni se sa ratišta vraća kući u Beograd. Njegovi motivi su na prvi pogled slični: i on bi da smiri uzavrelu krv, ali tako što je pušta kroz otvore na ljudskom telu, koje buši metkom ili nožem. Rasprava o različitim metodama rešavanja konflikata, koje primenjuju Merlin i Džoni.

 
21h

“Stara škola kapitalizma”
Srbija, 2009, 122 min
Učestvuju: Živojin Popgligorin, Robert Paroci, Zoran Paroški, Lazar Stojanović, Branimir Stojanović...
Stara škola kapitalizma smeštena je u sred talasa radničkih protesta koji se šire Srbijom. Revoltirani radnici provaljuju kapije fabrike u kojoj su radili i s razočarenjem otkrivaju pustoš koju su za sobom ostavili novi vlasnici. Sukobljavanja koja slede, među kojima se desi i okršaj između radnika u opremi za američki fudbal i gazde i njegovog obezbeđenja u pancirima, ne dovode do razrešenja. Grupa mladih anarhista, u znak solidarnosti kidnapuje gazde i uzima ih kao taoce…

Komentari